Zakon zbog Špirića i sankcija pao u Domu naroda: Prekid političkog savezništva u RS
Na hitnoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održanoj danas, nije usvojen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH, koji je u proceduru po hitnom postupku uputio Predstavnički dom. Uprkos prvobitnoj saglasnosti da se zakon razmatra po hitnom postupku, u konačnom glasanju on nije dobio potrebnu većinu – za je glasalo sedam delegata, dok je osam bilo protiv. Time je zakon efektivno odbijen.
Zakon se odnosi na izmjene kojima bi bilo omogućeno da osobe koje se nalaze na listi sankcionisanih pojedinaca Sjedinjenih Američkih Država i dalje primaju plate, ali u gotovinskom obliku, zaobilazeći standardne bankarske kanale koji su im blokirani zbog sankcija. Među onima koji bi zakon direktno pogodovao nalazi se i dugogodišnji političar Nikola Špirić iz SNSD-a, koji je pod američkim sankcijama zbog optužbi za korupciju i podrivanje demokratskih procesa.
Iako su delegati u početku pokazali spremnost da zakon bude razmatran po hitnoj proceduri, tokom same rasprave došlo je do značajnih političkih preokreta. Naime, opozicioni delegati iz Republike Srpske, konkretno Nenad Vuković i Želimir Nešković, koji su prethodno javno najavljivali da će podržati zakon, tokom sjednice su promijenili mišljenje i glasali protiv. Njihov preokret se može povezati s neslaganjem oko zahtjeva lidera HDZ-a BiH, Dragana Čovića, da se kroz ovaj zakon istovremeno zaštite pojedini kadrovi SNSD-a od mogućih smjena.
Prema njihovim izjavama, opozicija iz RS nije bila spremna dati svoj glas za zakonsko rješenje koje bi, po njihovom mišljenju, imalo funkciju političkog štita za članove SNSD-a koji su se našli pod međunarodnim sankcijama. Takav razvoj situacije dodatno potvrđuje složenost političkih odnosa unutar entiteta, ali i na nivou cijele države, gdje se interesi političkih stranaka često prepliću i sukobljavaju, ne samo između različitih naroda već i unutar samih entiteta.
Protiv usvajanja zakona glasali su delegati Zlatko Miletić, Dženan Đonlagić, Safet Softić, Džemal Smajić, Kemal Ademović, Nenad Vuković, Želimir Nešković i Šefik Džaferović. Zanimljivo je da su, umjesto bojkota sjednice – što je često korištena taktika u bh. parlamentarnoj praksi – odlučili aktivno prisustvovati i svojim glasom blokirati prijedlog.
Za usvajanje zakona glasali su prvenstveno delegati iz redova HDZ-a BiH i SNSD-a, uključujući Iliju Cvitanovića iz HDZ-a 1990. Njihova argumentacija bila je usmjerena ka “pravu na rad i egzistenciju” osoba koje su pod sankcijama, dok su protivnici zakona ukazivali da bi se njegovo usvajanje moglo tumačiti kao direktno kršenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i ignorisanje stavova ključnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.
Podsjećamo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ranije je usvojio ovaj prijedlog zakona, i to većinom glasova iz redova stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Tada je već izazvao burne reakcije, kako u domaćoj, tako i u međunarodnoj javnosti, s obzirom na činjenicu da se radi o pokušaju zaobilaženja sankcija uvedenih zbog ozbiljnih sumnji u korupciju, zloupotrebu položaja i podrivanje institucija.
Današnje glasanje u Domu naroda dodatno je zakomplikovalo odnose unutar državnog parlamenta i otkrilo sve izraženije pukotine unutar takozvane „trojke vlasti“. Povlačenje podrške opozicionih delegata iz RS jasan je signal da nije moguće očekivati automatsku podršku zakonima koje predlažu HDZ i SNSD, posebno kada se njima pokušava zaštititi pojedince s problematičnim političkim i pravnim statusom.
Ovaj događaj je još jedna potvrda koliko su političke odluke u BiH duboko uvezane sa interesima stranaka, a često i pojedinaca, te koliko je institucionalni sistem podložan blokadama i manipulacijama. Istovremeno, odbijanje zakona pokazuje i da međunarodne sankcije i dalje imaju značajan uticaj na unutrašnje političke tokove u Bosni i Hercegovini.
