Jednokratna pomoć od 1.800 KM za zaposlenike državnih institucija

Parlamentarna scena Bosne i Hercegovine proteklih dana bila je mjesto intenzivnih političkih sukoba i kontroverzi, a središnji događaj bio je usvajanje amandmana kojim bi zaposlenici državnih institucija dobili jednokratnu novčanu pomoć od 1.800 KM. Ovaj prijedlog, usvojen na Komisiji za finansije Predstavničkog doma, sada je službeno postao dio nacrta budžeta BiH za 2025. godinu.

Prema informacijama koje je ekskluzivno dobio portal Klix.ba, sredstva za ovu jednokratnu pomoć neće doći niotkuda. U prijedlogu budžeta planirano je smanjenje finansijskih sredstava koja su prvobitno bila namijenjena Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), kao i za direktne transfere sa Jedinstvenog računa trezora, te za bruto plate i naknade. Ukupni iznos preusmjerenih sredstava iznosi impresivnih 46,6 miliona KM. Ova cifra, prema planu, dovoljna je da se svim zaposlenicima državnih institucija isplati jednokratna pomoć od 1.800 KM, što predstavlja značajnu finansijsku injekciju u njihove kućne budžete.

Međutim, političke tenzije u Parlamentu nisu izostale. Sličnu inicijativu ranije je predložio i SNSD, ali s manjom iznosom pomoći – predviđala se jednokratna isplata od 1.000 KM po zaposleniku. Njihov prijedlog predlagao je da se sredstva preusmjere sa stavki namijenjenih finansiranju sedam institucija kulture, te da se poveća budžet Ministarstva odbrane BiH.

Na posljednjoj sjednici Komisije za finansije, na kojoj su prisustvovali zastupnici Mia Karamehić-Abazović, Aida Baručija, Mira Pekić, Šemsudin Dedić, Rejhana Dervišević, Predrag Kožul, Nermin Mandra, Ljubica Miljanović i Miroslav Vujičić, amandman SNSD-a i Srpskog kluba je odbijen. Predložena ukidanja financiranja institucija kulture i BHRT-a, kao i povećanje budžeta Ministarstva odbrane, nisu dobila podršku većine. Ova odluka izazvala je burne reakcije među zastupnicima i javnosti, jer je riječ o kontroverznom pitanju prioriteta u raspodjeli javnih sredstava.

Stručnjaci upozoravaju da ovakvi potezi, iako popularni kod zaposlenika državnih institucija, mogu dugoročno destabilizirati finansiranje kulturnih institucija i medija. Naime, umanjivanje sredstava za kulturne projekte i javni servis, čak i u iznosima koji se čine „manjim“ u ukupnom budžetu, može imati negativan efekat na obrazovanje, umjetnost i informisanje građana.

S druge strane, podrška amandmanu pokazuje koliko su finansijske olakšice za državne službenike osjetljivo političko pitanje, te koliko politički predstavnici nastoje balansirati između populističkih mjera i dugoročnih obaveza budžeta. Kako god se okrenulo, jasno je da će ovaj potez imati posljedice – ne samo na državne institucije, već i na kulturni i medijski sektor BiH.

U konačnici, izglasavanje ovog amandmana pokazuje jasnu političku odluku: prioritet je direktna materijalna pomoć zaposlenicima, dok kulturne institucije i javni servis ostaju u drugom planu. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste da li će javnost i struka prihvatiti ovakvu raspodjelu sredstava i kako će se ona odraziti na cjelokupni budžetski okvir za narednu godinu. Odluka Komisije za finansije izazvala je i reakcije izvan Parlamenta. Stručnjaci iz oblasti ekonomije upozoravaju da jednokratna pomoć može kratkoročno olakšati finansijsko stanje zaposlenika, ali dugoročno ne rješava problem niskih plata i neravnomjerne raspodjele budžetskih sredstava. S druge strane, kulturne institucije i javni servis, koji su godinama podfinansirani, sada su dodatno ugroženi, što može dovesti do smanjenja programa i projekata od javnog interesa. Građani i mediji pažljivo prate kako će se ovakve odluke odraziti na kvalitet javnih usluga i percepciju transparentnosti u radu državnih institucija.