VELIKI PAD DODIKA U DOBOJU: Prijatelji mu okrenuli leđa!

Dodik ostao sam u Doboju: Sastanak bez Federacije, bez opozicije, bez saveznika – politički fijasko u režiji predsjednika RS

U Doboju je danas održan sastanak koji je trebao biti politički značajan događaj. Inicijator je bio predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je pokušao okupiti političke aktere iz cijele Bosne i Hercegovine u pokušaju, kako je sam najavio, da se otvori dijalog o prevazilaženju aktuelne političke i institucionalne krize. Međutim, umjesto sveobuhvatnog razgovora i traženja rješenja, sastanak je pretvoren u demonstraciju političke izolacije lidera SNSD-a.

Naime, niko od političkih predstavnika iz Federacije BiH nije se pojavio u Doboju. Odsustvo lidera najjačih stranaka iz tog entiteta – uključujući Stranku demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratsku partiju (SDP), Narod i pravdu (NiP), Našu stranku, te Savez za bolju budućnost (SBB) – bilo je očekivano, ali ipak značajno. Ove stranke su i ranije jasno stavile do znanja da ne žele učestvovati u političkim igrama koje, kako navode, vode ka daljoj destabilizaciji države. Njihovi stavovi su se kretali od odbijanja bilo kakve saradnje s Dodikom dok je pod optužnicom za napad na ustavni poredak BiH, pa sve do ocjena da je sastanak samo pokušaj skretanja pažnje s pravnih problema u kojima se lider SNSD-a nalazi.

Još značajnije i politički simptomatičnije bilo je odsustvo predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, Dodikovog dugogodišnjeg političkog partnera. Njih dvojica su godinama unazad predstavljali ključni savez na državnom nivou, koordinisano djelujući u vezi s brojnim političkim pitanjima – od izbornog zakona do odnosa prema međunarodnoj zajednici. Čovićev nedolazak se tumači kao distanciranje od Dodika, vjerovatno iz taktičkih razloga. HDZ pokušava ostati važan faktor i na međunarodnoj sceni, pa mu je jasno da preblisko vezivanje za političara pod optužnicom nije dugoročno održiva strategija. Time je Dodik, simbolično, ostao bez podrške čak i onih s kojima je do juče nastupao jedinstveno.

Situaciju dodatno pogoršava to što se sastanku nisu odazvali ni predstavnici opozicionih stranaka iz Republike Srpske. Ni Srpska demokratska stranka (SDS), ni Partija demokratskog progresa (PDP), kao ni drugi opozicioni akteri nisu pokazali spremnost da učestvuju u skupu koji vide kao pokušaj SNSD-a da nametne sopstvene narative pod krinkom dijaloga. Opozicija smatra da se istinski dijalog može voditi samo kroz institucije, uz učešće svih relevantnih aktera, i da se ne može voditi dok se neko iz vrha vlasti nalazi u sudskom postupku zbog ugrožavanja ustavnog poretka zemlje.

Na samom sastanku, koji je zbog izostanaka ostalih lidera više ličio na partijski sastanak vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, prisutni su bili: predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade RS i potpredsjednik SNSD-a Radovan Višković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković, te Duško Milunović, predsjednik Izvršnog odbora Glavnog odbora Socijalističke partije. Pored njih, prisutni su bili i predstavnici ostalih stranaka koje čine vladajuću većinu u entitetu RS.

Nakon sastanka, Dodik je poručio da oni koji nisu došli „očigledno nisu iskreno zainteresovani za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini“. Ovom izjavom pokušao je prebaciti odgovornost na političke oponente i predstavnike iz Federacije, ističući kako je sastanak sazvan u skladu sa zaključcima i preporukama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji je nedavno naglasio da unutrašnje političke probleme u BiH treba rješavati kroz dijalog među domaćim političarima.

Predstavnici vlasti iz Republike Srpske tvrde da je sastanak bio odgovor na međunarodne apele – posebno onih najuticajnijih članica Savjeta bezbjednosti poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine – koje su pozvale na domaće, suvereno rješavanje sporova. No, kritičari s druge strane ističu da Dodik koristi te pozive kao izgovor za političku ofanzivu koja za cilj ima dalje slabljenje državnih institucija i jačanje entitetske autonomije, često preko zakonskih i ustavnih granica.

Uprkos pokušaju da sastanak u Doboju predstavi kao ozbiljan pokušaj pokretanja dijaloga, ishod govori sasvim suprotno. Umjesto šireg političkog konsenzusa, dobili smo još jedan primjer duboke podjele i nepovjerenja među političkim akterima u BiH. Dodik je na ovom skupu ostao bez podrške iz Federacije, bez opozicije iz vlastitog entiteta, a čini se i bez punog savezništva sa svojim ranijim političkim partnerima. Čak i ako je sastanak imao određene dobre namjere, poruka koju je poslao javnosti jeste ona o izolaciji i neuspjehu.