Tiho odbijanje Dodikove pravosudne secesije: RS institucije vraćaju se državnim okvirima

Vrhovni sud Republike Srpske imenovao je novog člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), i to u trenutku kada je politička i pravosudna scena u ovom entitetu uzdrmana kontroverznim zakonima koje je donijela Narodna skupština RS. Ova odluka dolazi nakon ostavke sutkinje Ljiljane Bošnjak-Glizijan, koja je ranije napustila članstvo u VSTV-u, a čija ostavka se dovodi u vezu s političkim pritiscima iz redova vladajuće stranke SNSD.

Na upražnjeno mjesto u VSTV-u BiH imenovan je sudija Obren Bužanin, dugogodišnji pravosudni djelatnik koji je i ranije, prije dvanaest godina, bio član ovog važnog tijela. Bužanin je u prošlosti već bio angažiran u radu VSTV-a, predstavljajući institucije pravosuđa iz entiteta Republika Srpska, a poznat je i po svom ranijem angažmanu koji se u određenim krugovima tumači kao dio procesa slabljenja i razgradnje državnih institucija.

Sutkinja Bošnjak-Glizijan svoju ostavku obrazložila je „ličnim razlozima“, no izvori bliski VSTV-u tvrde kako je odluka rezultat intenzivnih pritisaka koje je, prema tvrdnjama tih izvora, vršila politička elita iz RS, konkretno zvaničnici SNSD-a.

Podsjećamo, politička kriza u BiH dodatno je intenzivirana početkom marta 2025. godine kada je Vlada Republike Srpske donijela uredbu kojom se zahtijeva da svi uposlenici državnih pravosudnih institucija – uključujući Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), kao i VSTV BiH – koji dolaze iz ovog entiteta, do 19. marta napuste svoje pozicije i pređu u entitetske institucije. Istovremeno su čelnici RS najavili sankcije za one koji ne postupe prema toj uredbi.

U tom kontekstu, Narodna skupština RS je krajem februara usvojila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, čime su praktično duplicirane funkcije državnog VSTV-a. Ovaj zakon izazvao je burne reakcije kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni.

Ubrzo je uslijedila reakcija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je krajem maja ove godine, u odluci broj U-8/25, proglasio neustavnim zakon o VSTS RS i njegov prateći pravilnik o izboru članova. Sud je jasno naveo da entiteti nemaju pravo osnivati paralelne pravosudne strukture, budući da je pravosuđe nadležnost države BiH i da entiteti nemaju ustavni osnov za jednostrano prenošenje tih ovlasti na vlastite institucije.

U obrazloženju odluke, Ustavni sud BiH je naglasio da su zakon i pravilnik u suprotnosti s više članova Ustava BiH, uključujući član I/2 (vladavina prava), III/3.b) (obaveza entiteta da poštuju odluke državnih institucija), te VI/5 (konačnost i obaveznost odluka Ustavnog suda BiH). Ova presuda donesena je nakon što su zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli član Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

Iako je predsjednik RS Milorad Dodik izjavio da ne priznaje odluke Ustavnog suda BiH i dalje insistira na uspostavi entitetskog VSTV-a, činjenice na terenu pokazuju drugačiju sliku. VSTV Republike Srpske, iako formalno proglašen, nikada nije u potpunosti zaživio. Niti jedna pravosudna institucija u RS nije predložila sudije za članove tog tijela, čime je cijeli projekt ostao mrtvo slovo na papiru.

Vrhovni sud RS je, naprotiv, postupio u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, popunivši upražnjeno mjesto u državnom VSTV-u, čime je de facto priznao legitimnost i nadležnost državnih institucija. Time se ova institucija, barem simbolično, distancirala od političkih pokušaja fragmentacije pravosudnog sistema.

Sličan potez povuklo je i Republičko javno tužilaštvo RS koje je nedavno odlučilo obnoviti mandat tužiteljici Snježani Petković u državnom VSTV-u, uprkos Dodikovim zakonima i pritiscima.

Ovi potezi Vrhovnog suda RS i Republičkog javnog tužilaštva RS upućuju na ozbiljne pukotine unutar sistema vlasti Republike Srpske. Dok političko rukovodstvo nastoji nametnuti paralelne strukture, ključne pravosudne institucije pokazuju spremnost da djeluju u skladu s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, uprkos pritiscima s vrha.

Na taj način, situacija se razvija u pravcu potencijalne institucionalne neposlušnosti prema vlastitim entitetskim vlastima, što otvara pitanje održivosti trenutne politike pravosudnog odvajanja RS od ostatka Bosne i Hercegovine.