Slučaj Čengić: Inspektorat RS poništio diplomu zbog ispita položenih ‘naknadno i na brzinu’

Vijest da je poništena fakultetska diploma načelnika Općine Stari Grad Sarajevo Irfana Čengića, koju je stekao na banjalučkom Univerzitetu za poslovni inžinjering i menadžment (PIM), izazvala je brojne reakcije u javnosti Bosne i Hercegovine. I dok su rijetki politički saveznici stali u njegovu odbranu, tvrdeći da se radi o politički motivisanom napadu na istaknutog člana SDP-a, mnogi drugi su tvrdili da se godinama znalo da je Čengićeva diploma – sumnjiva.

Odluka Inspektorata Republike Srpske da proglasi njegovu diplomu nevažećom izazvala je burne komentare, ali i brojna pitanja. Je li riječ o klasičnoj političkoj diskreditaciji ili o djelovanju institucija koje su konačno odlučile stati u kraj godinama ignorisanim nepravilnostima u visokom obrazovanju?

Čengićeva reakcija: Ne dam ostavku, ali poštujem institucije

Nakon što je u Službenom glasniku RS objavljena odluka o poništenju njegove diplome, Irfan Čengić se oglasio za medije izjavom u kojoj je pokušao balansirati između otpora i legalizma. Kazao je da prihvata odluku nadležnih, ali ne i odgovornost, jer eventualne greške – prema njegovim riječima – nisu bile njegove. Čengić nije želio situaciju etiketirati kao “napad na Bošnjake”, iako je to opcija koju mnogi političari u BiH rado koriste kada se nađu u problemima.

„Svjestan sam motiva, tajminga i načina na koji je ova odluka donesena. Ipak, poštujem institucije. Ako je bilo propusta, nisu bili moji. Iskoristit ću zakonska prava kako bih dokazao svoju ispravnost, a kao legalista poštovat ću svaku konačnu odluku institucija“, rekao je Čengić.

Naglasio je i da ne planira dati ostavku jer, prema važećem zakonodavstvu, za funkciju načelnika akademska diploma nije uslov. Tvrdi da je izabran voljom građana i da ta podrška ostaje njegova jedina legitimacija za obavljanje funkcije. Također je dodao da planira obnoviti treću i četvrtu godinu studija na drugom fakultetu, neovisno o ovom slučaju.

Šta je zapravo utvrdio Inspektorat?

Prema pojašnjenju Inspektorata RS, diploma Irfana Čengića nije poništena zbog istraga povezanih s kriminalnim radnjama u okviru akcije “Klaster”, već zbog nepravilnosti u procesu njenog izdavanja.

Inspektori su tokom pregleda utvrdili brojne neregularnosti: sporan upis na univerzitet, priznanje ispita sa sarajevskog Pravnog fakulteta koji su naknadno položeni, kao i polaganje više ispita u jednom danu. Sve to je, kako se navodi, predstavljalo ozbiljno kršenje propisa iz oblasti visokog obrazovanja i nije bilo moguće ispraviti, već je jedini logičan zaključak bio – poništenje diplome.

Podsjetimo, akcija “Klaster” je još 2023. godine uzdrmala obrazovni sektor u BiH. Tada je uhapšeno više profesora, rektora i direktora u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru zbog sumnje da su sistematski prodavali diplome iz različitih oblasti – prava, medicine, ekonomije, zaštite na radu i šumarstva. Među uhapšenima je bio i rektor PIM-a Dragan Đuranović, zajedno s nekoliko profesora. Tada je Tužilaštvo BiH najavilo da će tražiti poništenje svih diploma za koje se dokaže da su nezakonito stečene.

Međutim, u slučaju Irfana Čengića, Inspektorat RS tvrdi da razlog poništenja njegove diplome nije bio vezan za istragu Tužilaštva, već isključivo za utvrđene nepravilnosti u njegovom obrazovnom dosijeu.

Ko je tražio provjeru diplome?

Jedan od najzanimljivijih aspekata cijelog slučaja jeste – ko je inicirao kontrolu Čengićeve diplome? Prema zvaničnim informacijama, provjeru je zatražilo Ministarstvo sigurnosti BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

U trenutku kada je zahtjev poslan, Ministarstvom sigurnosti upravljao je Nenad Nešić, političar iz redova opozicije u odnosu na SDP-ovu vlast u Sarajevu. To otvara prostor za sumnju – je li Čengićev slučaj iskorišten kao alat za političko slabljenje jednog od najprepoznatljivijih bošnjačkih načelnika u Sarajevu?

Iako u Inspektoratu navode da ne mogu dostaviti rješenje zbog aktivnih postupaka koje vode druge institucije, samo spominjanje SIPA-e u ovom kontekstu jasno pokazuje da slučaj nije bio tek rutinska inspekcija. Postoji osnovana sumnja da je provjera pokrenuta ciljno i uz političku pozadinu.

Između pravde i politike

Dok jedni smatraju da je poništenje diplome samo formalna potvrda javne tajne, drugi upozoravaju da bi čitava situacija mogla biti politički motivisana. U zemlji u kojoj su institucije često podložne političkom uticaju, teško je povući jasnu crtu između zakonitosti i političke instrumentalizacije.

Sam Čengić se pokušava braniti narativom da je volja građana jedino što mu daje legitimitet, istovremeno najavljujući dodatno školovanje, što se može protumačiti i kao neizravno priznanje da s prethodnim obrazovanjem nešto nije bilo u redu.

U svakom slučaju, slučaj Irfana Čengića pokrenuo je lavinu pitanja – ne samo o validnosti pojedinačnih diploma, već i o sistemskim propustima i mogućim zloupotrebama u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na ishod, ova afera ostavlja gorak okus nepovjerenja u institucije – i u političare i u obrazovni sistem koji ih certificira.