ALARM: OSCE upozorio Dom naroda na probleme s procesuiranjem ratnih zločina!

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini uputila je zvanično obraćanje delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH povodom predstojeće sjednice zakazane za 29. maj, na kojoj je planirano razmatranje i donošenje Prijedloga zakona o Sudu Bosne i Hercegovine. U svom saopćenju OSCE je izrazio duboku zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica koje bi usvajanje ovog zakonskog prijedloga u njegovom sadašnjem obliku moglo imati na funkcionalnost i nadležnosti Suda BiH. Konkretno, istaknuto je da bi određene izmjene i izostavljanja ključnih odredbi iz postojećeg zakona mogle dovesti do značajnog sužavanja nadležnosti Suda, što bi imalo dalekosežne posljedice na pravosudni sistem i procesuiranje najtežih krivičnih djela, poput ratnih zločina.

OSCE je u svom pismu posebno upozorio na dvije ključne odredbe koje se nalaze u važećem Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine – član 7(3)(a) i član 7(3)(b). Ove odredbe su, prema navodima Misije, potpuno izostavljene u oba prijedloga zakona, koje su podnijeli delegatkinja Dom naroda PS BiH Marina Pendeš i zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH Predrag Kojović.

Prva od ovih odredbi, član 7(3)(a), daje Sudu BiH ovlaštenje da zauzme konačan i pravno obavezujući stav u pogledu sprovođenja zakona Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnih ugovora, na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Brčko distrikta kojem je povjerena primjena zakona BiH. Druga odredba, član 7(3)(b), omogućava Sudu donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine u predmetima koji se tiču najtežih krivičnih djela, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i kršenja zakona i običaja rata. Ova uputstva mogu se donositi po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Brčko distrikta.

Iz OSCE-a upozoravaju da bi ukidanje ovih nadležnosti ozbiljno ugrozilo pravnu koherentnost i sigurnost u pravosudnom sistemu koji je već sada veoma složen i fragmentiran. Bez mogućnosti za Sud BiH da zauzima obavezujuće pravne stavove i da daje jasne smjernice u primjeni prava, dolazilo bi do nepovezanosti u tumačenju i primjeni zakona između različitih sudova. To bi, prema ocjeni OSCE-a, predstavljalo ozbiljnu prepreku u efikasnom procesuiranju predmeta ratnih zločina, koji su među najosjetljivijim i najvažnijim predmetima za pravdu i pomirenje u Bosni i Hercegovini.

Dalje, OSCE ističe da takvo ograničavanje mandata Suda BiH može imati negativan utjecaj i na ostvarenje strateških ciljeva državne politike, kao što je to jasno definisano u Revidiranoj državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina. Jedan od osnovnih ciljeva te strategije jeste osiguranje kontinuirane usklađenosti sudske prakse u predmetima ratnih zločina, što je ključno za pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom. Ukinuće ili smanjenje nadležnosti Suda u ovom smislu moglo bi ugroziti rezultate dosadašnjeg prenosa više od 1000 predmeta ratnih zločina sa državnog na entitetski i nivo Brčko distrikta, te otežati pravdu za žrtve ovih teških zločina.

Iz OSCE-a naglašavaju da Sud BiH bez ovih nadležnosti ne bi mogao ispunjavati svoj mandat u potpunosti, jer bi mu bilo onemogućeno da uspostavlja pouzdane pravne standarde potrebne za usklađeno vođenje postupaka protiv počinilaca ratnih zločina. To bi dodatno otežalo borbu protiv nekažnjivosti i podrivalo principe međunarodnog prava koji su ugrađeni u obavezujuće međunarodne sporazume kojima je Bosna i Hercegovina potpisnica.

Upravo zbog toga, Misija OSCE-a snažno preporučuje da se sporne odredbe člana 7, stav 3, tačke a) i b) važećeg Zakona o Sudu BiH sačuvaju u novom zakonskom prijedlogu, odnosno da se izostavljene odredbe vrate u njihovoj sadašnjoj formi. Time bi se osigurala pravna sigurnost, dosljednost i efikasnost pravosudnog sistema, posebno u predmetima od najvišeg društvenog i moralnog značaja.

Na kraju, OSCE poziva delegate Doma naroda da iskoriste sve prednosti redovnog zakonodavnog postupka kako bi se izvršile potrebne izmjene i dopune u Prijedlogu zakona, jer se radi o pitanjima koja zahtijevaju temeljitu analizu i široku saglasnost. Također, ukazuju na potrebu da se posebna pažnja posveti terminologiji u zakonskom tekstu, koja mora biti u potpunosti usklađena sa važećim krivičnim propisima kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i problemi u primjeni.

Ovaj apel OSCE-a predstavlja važan podsjetnik na ključnu ulogu Suda Bosne i Hercegovine u održavanju pravde i vladavine prava u zemlji, kao i na potrebu da se zakonodavstvo uskladi sa međunarodnim standardima i strateškim ciljevima na polju pravde za žrtve ratnih zločina.