Lidija Bradara: “Pozicija direktora FUP-a pripada Hrvatima, nacionalna zastupljenost u MUP-u i ministarstvu branitelja je poražavajuća”

Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, gostujući u Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne (RTV HB), govorila je o političkoj situaciji u Federaciji, statusu hrvatskog naroda u institucijama, odnosima u vlasti te izazovima s kojima se entitet suočava.

Jedna od ključnih tema njenog izlaganja bila je pozicija direktora Federalne uprave policije (FUP), koju je Bradara jasno označila kao mjesto koje pripada hrvatskom narodu. Naglasila je da ta pozicija već duže vrijeme ostaje upražnjena, ali da su u ovom trenutku konačno stvoreni svi uvjeti za imenovanje, čime je otvorena mogućnost da Hrvati dobiju ono što im, kako tvrdi, pripada prema dogovorenom rasporedu u okviru partnerstva unutar vlasti Federacije.

– Pozicija direktora Federalne uprave policije je hrvatska i već dugo vremena nije popunjena. Sada postoje svi formalni uslovi da se to pitanje riješi. Očekujemo brzo imenovanje, jer nema razloga da se to i dalje odgađa – izjavila je Bradara.

Predsjednica FBiH je također izrazila zabrinutost zbog, kako je rekla, poražavajuće nacionalne strukture u pojedinim ministarstvima na federalnom nivou, posebno ističući Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za pitanja branitelja. Prema njenim riječima, Hrvati su u ovim institucijama gotovo potpuno marginalizirani.

– U ovim ministarstvima udio hrvatskog kadra je sveden na nivo statističke greške. Takvo stanje nije održivo i direktno podriva osjećaj jednakopravnosti hrvatskog naroda u Federaciji BiH – upozorila je Bradara.

Kada je riječ o funkcioniranju vlasti u Federaciji, Bradara je naglasila da HDZ BiH izbjegava termin “koalicija”, preferirajući umjesto toga izraz “partnerski odnos”, naglašavajući potrebu međusobnog povjerenja i dogovora.

– Mi ne govorimo o koalicijama, već o partnerskom odnosu koji podrazumijeva međusobno uvažavanje i traženje zajedničkih rješenja. Takav pristup se pokazao konstruktivnim u radu Vlade Federacije – poručila je.

Prema njenim riječima, odnosi unutar Vlade FBiH su stabilni, a većina odluka donosi se konsenzusom među partnerima. Ipak, spomenula je da je u jednom slučaju došlo do preglasavanja, ali je to, kako tvrdi, bio izuzetak koji nije narušio opće funkcioniranje Vlade.

S druge strane, situacija u Parlamentu Federacije BiH, prema Bradari, zavisi od prisustva zastupnika na sjednicama i konkretnih tačaka dnevnog reda, što nerijetko komplikuje i usporava donošenje zakonskih odluka i važnih rješenja.

– Parlament je izazovno tijelo, gdje prisustvo pojedinih zastupnika, ali i politička volja, često određuju ishod glasanja. To otežava usvajanje ključnih odluka koje su važne za građane – ocijenila je.

Govoreći o prioritetima rada federalnih institucija, Bradara je naglasila važnost provođenja sveobuhvatnih fiskalnih reformi koje bi, između ostalog, uključivale smanjenje parafiskalnih nameta, što bi značajno olakšalo poslovanje i otvorilo prostor za ekonomski rast.

– Moramo smanjiti parafiskalne namete koji guše privredu. Također, važno je osigurati redovne i stabilne isplate socijalnih davanja za najugroženije kategorije stanovništva. To je naš prioritet – izjavila je Bradara.

Posebno se osvrnula na pitanje državne imovine i odluka visokog predstavnika koje trenutno sprečavaju raspolaganje tom imovinom. Prema njenim tvrdnjama, radi se o projektima ukupne vrijednosti od oko 30 milijardi konvertibilnih maraka, čiji bi se potencijal mogao iskoristiti za razvoj infrastrukture, otvaranje radnih mjesta i jačanje ekonomije.

– Ogroman finansijski potencijal leži zarobljen u odluci visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Riječ je o projektima vrijednim čak 30 milijardi KM. To je novac koji bi mogao biti iskorišten za pokretanje razvojnih inicijativa širom Federacije – poručila je Bradara.

U konačnici, Lidija Bradara je pozvala na više političke odgovornosti i zajedničkog rada svih institucija s ciljem izgradnje funkcionalnijeg, pravednijeg i ekonomski stabilnijeg društva. Njene poruke odražavaju kontinuirane zahtjeve hrvatskih političkih predstavnika za ravnopravnost unutar Federacije, ali i šire u okviru BiH, u kontekstu raspodjele funkcija, zastupljenosti u institucijama i učešća u donošenju ključnih političkih odluka.