Federacija BiH povećava zaduženje: Novi kredit i rast javnog duga izazivaju zabrinutost ekonomista
Prema procjenama ekonomskih analitičara i parlamentarnih izvora, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine do kraja godine mogla bi se zadužiti u ukupnom iznosu od približno 1,3 milijarde KM. Tokom posljednjih mjeseci zabilježen je rast troškova i potreba za dodatnim finansijskim sredstvima, dok prihodi ne prate istim tempom.
Federalno ministarstvo finansija nedavno je raspisalo javni poziv za dugoročni kredit od 50 miliona KM, koji bi trebao biti usmjeren na finansiranje projekata izgradnje autocesta i brzih cesta. Ipak, činjenica da je Vlada Federacije ranije ove godine emitovala obveznice u vrijednosti od 750 miliona KM na Londonskoj berzi izazvala je pitanje održivosti sadašnjeg tempa zaduživanja.
Ekonomisti upozoravaju da bi Federacija BiH, ako se trend nastavi, prvi put mogla premašiti Republiku Srpsku po visini javnog duga. Ističe se da bi dugoročno zaduživanje moglo predstavljati izazov za stabilnost budžeta i planiranje budućih investicija.
Prema dostupnim podacima, rashodi rastu brže od prihoda, dok se istovremeno povećava unutrašnji dug Federacije. Tokom posljednjih nekoliko godina, bilježi se kontinuiran rast iznosa zaduženja, a ekonomisti podsjećaju da održivo upravljanje javnim finansijama zahtijeva pažljivo balansiranje između rashoda i investicija.
Analize pokazuju da su u protekle dvije godine zaduženja Federacije BiH iznosila između 398 i 814 miliona KM godišnje, dok je istovremeno zabilježen rast unutrašnjeg duga. Poređenja radi, raniji periodi bilježili su niže iznose kreditnih zaduženja uz ostvarene budžetske suficite.
Ekonomisti ističu da je važno posmatrati strukturu budžeta i način na koji se sredstva troše. Prema dostupnim podacima, u 2023. godini zabilježen je porast unutrašnjeg duga Federacije sa 683 na 924 miliona KM, dok je u 2024. taj iznos premašio 1,4 milijarde KM.
Stručnjaci upozoravaju da se dug ne smije posmatrati isključivo kroz brojke, već i kroz svrhu zaduživanja – odnosno koliko se novca usmjerava u razvojne projekte koji donose dugoročnu korist građanima i privredi.
Predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Admir Čavalić, navodi da je zaduživanje opravdano samo ako se vidi konkretan napredak: izgradnja infrastrukture, razvoj privrede i otvaranje novih radnih mjesta.
– „Problem nije u samom zaduženju, već u tome da li građani i privrednici mogu prepoznati rezultate tih investicija“, istakao je Čavalić.
Trenutno Federacija BiH izdvaja oko 110 miliona KM za programe podrške zaposlenosti, ali prema ekonomskim pokazateljima, broj zaposlenih stagnira, a troškovi se povećavaju. Očekuje se da će se i u narednoj godini zadržati slične mjere podrške tržištu rada.
Čavalić je podsjetio i na ranije zaduženje Federacije BiH putem Londonske berze, koje je, prema zvaničnim informacijama, imalo za cilj stabilizaciju budžeta.
– „Takvi potezi mogu biti opravdani ako osiguravaju finansijsku stabilnost i razvojne projekte, ali ako sredstva nemaju jasno definisanu namjenu, to može predstavljati izazov za buduće fiskalne planove“, dodao je.
Ekonomisti zaključuju da transparentno upravljanje javnim sredstvima i jasno definisanje svrhe zaduženja ostaju ključni faktori za očuvanje finansijske stabilnosti Federacije BiH. Dugoročno, održiv razvoj zahtijeva ravnotežu između rashoda, investicija i odgovornog planiranja javnog duga. ChatGPT kaže:
Ekonomisti predlažu da se u narednom periodu više pažnje posveti racionalizaciji troškova i jačanju domaće proizvodnje, kako bi se smanjila potreba za novim kreditima. Također upozoravaju da bi dugoročno zaduživanje bez jasne strategije moglo usporiti ekonomski rast i ograničiti mogućnosti budućih investicija.
